Prizma – koristi se za cijepanje ili raspršivanje svjetlosnih snopova.

Prizma je poliedar izrađen od prozirnih materijala (kao što su staklo, kristal itd.). Široko se koristi u optičkim instrumentima. Prizme se mogu podijeliti u nekoliko vrsta prema njihovim svojstvima i namjeni. Na primjer, u spektroskopskim instrumentima, "disperzijska prizma" koja razlaže kompozitnu svjetlost u spektre češće se koristi kao jednakostranična prizma; u instrumentima kao što su periskopi i binokularni teleskopi, promjena smjera svjetlosti radi podešavanja njenog položaja snimanja naziva se "puna prizma". "Reflektirajuće prizme" općenito koriste prizme pod pravim kutom.

Stranica prizme: ravnina na kojoj svjetlost ulazi i izlazi naziva se stranica.

Glavni presjek prizme: ravnina okomita na stranicu naziva se glavni presjek. Prema obliku glavnog presjeka može se podijeliti na trokutaste prizme, pravokutne prizme i peterokutne prizme. Glavni presjek prizme je trokut. Prizma ima dvije lomne plohe, kut između njih naziva se vrh, a ravnina nasuprot vrhu je dno.

Prema zakonu loma, zraka prolazi kroz prizmu i dva puta se skreće prema donjoj površini. Kut q između izlazeće zrake i upadne zrake naziva se kut otklona. Njegova veličina određena je indeksom loma n prizmatičnog medija i upadnim kutom i. Kada je i fiksan, različite valne duljine svjetlosti imaju različite kutove otklona. U vidljivoj svjetlosti, kut otklona je najveći za ljubičastu svjetlost, a najmanji za crvenu svjetlost.